Benkovački pločasti vapnenac

Ležišta benkovačkog kamena pripadaju “Promina” naslagama (prema planini Promina kod Drniša) koje se protežu između Obrovca i Benkovca prema Drnišu, a  nastale su taloženjem karbonata i  klastita u srednjem i gornjem eocenu. Pločasti vapnenci formirali su se u gornjem eocenu taloženjem karbonatnih organogenih sedimenata u nemirnoj marinskoj sredini. Pločasti benkovački vapnenac pripada grupi sedimentnih ležišta slojevite građe. Kao lakša vremenska orijentacija nastanka ovih ležišta, prikazan je isječak geoloških razdoblja za eru kenozoik.

Kenozoik

 

Ležišta imaju izraženu slojevitost. Slojevi se pružaju u smjeru sjeveroistok – jugozapad, te imaju blagi nagib prema sjeveroistoku između 10 i 20 stupnjeva. Nagib se dobro raspoznaje na slici, jer se eksploatacija vrši po nagibu sloja.

1798488_480266282075191_843206445_n

Debljina slojeva varira, a kreće se između 1 do 20 cm i više. Boja benkovačkog pločastog vapnenca ovisi od ležišta do ležišta, međutim radi se o nijansama. Najčešća boja je bijela do nježno žuta, žutosmeđa i smeđesiva, ponekad prošarana sivkastim laminama, te nešto rjeđa siva do modra boja kamena.

Benkovački kamen u ležištu
Benkovački kamen u ležištu
Benkovački kamen u ležištu
Benkovački kamen u ležištu

I za kraj, malo opuštanja uz kenozoik 🙂

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s